Gorski kotar - Lovstvo

Lovstvo u Gorskom kotaru

Rijetko se koje područje u Republici Hrvatskoj, pa i šire, može pohvaliti takvim bogatstvom i raznolikošću životinjskog svijeta kao što je Gorski kotar. Na ovom relativno malom području (cc 170 000 ha) u čistim i prostranim šumama, u idealnoj ravnoteži, opstaje bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta. Bitna značajka Gorskog kotara je njegova brdovitost i šumovitost. U ovom šumsko-gorskom području izmjenjuju se polja, doline i šumovite gore, čiji su vrhovi prosječno visoki 1000 – 1200 m, a samo neki od njih prelaze nadmorsku visinu od 1500 m (Bjelolasica 1534 m, Risnjak 1528 m, Snježnik 1506 m). Krajevi do 500 m nadmorske visine nalaze se samo u uskoj kanjonskoj dolini rijeke Kupe.

Geološku podlogu čine vapnenci i dolomiti na kojima, prevladavaju zonalna tla, rendzine i smeđa šumska tla. Godišnji prosjek oborina iznosi u Delnicama 2500 – 3000 mm, a u Lividragi kraj Gerova 3579 mm. Godišnja srednja temperatura zraka je 7°C (siječanj -2.7°C, srpanj 17.1°C). U Gorskom kotaru posebno u višim dijelovima prevladava kontinentalna klima.

Šumovitost Gorskog kotara iznosi čak 75%. Najveća prostranstva goranskog područja pokrivaju šume bukve i jele koje sežu do nadmorske visine od nekih 1250 m. s usponom prelaze u planinsku bukovu šumu, a u udolinama, dolcima i vrtačama nalazimo šume gorskog javora i jasena. Najgornji visinski pojas zaprema klekovina bora. Šumske vegetacijske zajednice presijecaju brojni planinski pašnjaci te planinske rudine. Veliko prostranstvo šuma, bujne livade za ispašu te gorski izvori i potoci pružaju idealne uvjete za razvoj dlakave i pernate divljači.

Područje Gorskog kotara, prostor je neobično bogate i vrijedne biološke raznolikosti, važne u širim, ne samo nacionalnim, već i europskim razmjerima. O bogatstvu prirode i lovišta, skrbi se sustavno i upravlja se tako da se istodobno priroda štiti i promiče.

Gorski kotar svojim bogatstvom faune privlači mnoge znatiželjnike, znanstvenike i ljubitelje prirode, koji su česti gosti ovih područja.

Šume nastanjuju gotov svi značajniji sisavci Republike Hrvatske, od kojih se neki od njih, temeljem Zakona o lovu nalaze na popisu lovne divljači. Od krupnih parnoprstaša kao glavne vrste dolaze jelen obični, srna obična i divlja svinja, a od zvjeradi smeđi medvjed. Ako ovom potonjem dodamo sivog vuka i reintroduciranog euroazijskog risa, dana zaštićene životinjske vrste, onda se naš kraj može pohvaliti da u svojoj prirodnoj baštini ima sva tri krupna predatora koji predstavljaju izvanrednu prirodnu dragocjenost kako Gorskog kotara tako i Hrvatske.

Sitna dlakava divljač, danas nije niti izdaleka tako brojna kao nekada, a čine je obični zec, kuna zlatica i kuna bjelica, jazavac, lisica, lasica mala, veliki puh, tvor… Prisutna je i divlja mačka ali kao zaštićena životinjska vrsta.

U Gorskom kotaru zabilježeno je 97 vrsta ptica, od čega se njih 72 tu i gnijezdi. Od pernate divljači koja privremeno, kraće ili duže boravi u našim lovištima dolaze šljuka bena i šljuka kokošica, prepelica pućpura, neke vrste divljih pataka. Ptice poput goluba divljeg i goluba grivnjaša zadržavaju se samo tijekom gniježđenja, da bi nas u jesen opet napustili. Kao zavičajna vrsta, ujedno i najbrojnija je šojka kreštalica i vrana siva kao lovna divljač i gavran veliki kao zaštićena vrsta. U mirnim goranskim predjelima još uvijek nalazimo do krajnjih granica ugroženog tetrijeba gluhana i srodnu mu lještarku gluhu a na nekim stjenovitim lokalitetima i surog orla. Od zaštićenih grabljivica najbrojniji je škanjac mišar dok su njegovi srodnici jastreb kokošar, vjetruša kliktavka i kobac ptičar rjeđi. Od noćnih grabljivica Gorski kotar stani šumska sova, sova jastrebača i planinski ćuk. Vodeni svijet očuvanih goranskih rijeka nudi svoje posebnosti, koje se odlikuju u Europi ugroženim vrstama riba (lipljan, potočna pastrva, mladica) kao i nizom rijetkih i endemičnih beskralježnjaka.


Romeo Mance, ing. lovstva i zaštite prirode
Slažem se

Ova stranica koristi kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza.
Cookie postavke možete podesiti u vašem web pregledniku. Za nastavak pregleda stranice kliknite "Slažem se".